Svako na svetu ima samo svoje mesto

Svako na svetu ima samo svoje mesto
JESTE LI UPOZNALI SAMI SEBE?
Svaki čovek, sem ako nije namćor, želi da je voljen, prihvaćen, tražen i poželjan u porodici i društvu. Nemoguće je baš svima biti po volji, ali je zato moguće živeti u skladu sa samim sobom i osnovnim moralnim načelima što za posledicu ima i nalaženje svoje “uloge”, a time i buđenje osećaja da smo prihvaćeni i poželjni.
Kako živeti život i u svakom trenutku, pritom, biti svoj? Pitanje na koje mnogi traže odgovor. Da je odgovor zaista jednostavan, već bi svako od nas mogao da ga primeni u svojoj svakodnevnici i svi bismo živeli ispunjen život onako kako mi to želimo, izražavajući ono što jeste srž naše ličnosti. Nažalost, jasno je da recept još uvek ne postoji. Sa druge strane gledano, zamislite da je baš svakome dozvoljeno da se izrazi u potpunosti i zadovoljava svoje težnje i nagone. Kako bi se onda svet nosio sa raznim ubicama, silovateljima, tlačiteljima, nasilnicima itd. Koliko god je potrebno da prihvatamo međusobne razlike, toliko je potrebno da shvatimo da one mogu biti zdrave i nezdrave. Ali držeći se onog zdravog u nama, svako ljudsko biće teži ka tome da bude dobra osoba i svoju dobru nameru prenosi na druge kako bi se zajedničkim snagama gradilo uspešno društvo, odnosno zajednica.
Svi smo deo slagalice
Zajednicu, baš kao slagalicu, čine delići koji su oblikovani svaki na svoj način, ali se međusobno toliko dobro uklapaju da je celokupnu sliku teško sastaviti ako pogrešno spojimo dva, ili uzaludno okrećemo jedan te isti deo, pokušavajući da ga uklopimo tamo gde mu nije mesto. U prevedenom smislu, ono što nas čini unikatnim ne možemo pokušavati da predstavimo tamo gde nas neće razumeti i gde nam neće dozvoliti da budemo sastavni deo tog društva. Možda ćemo samo naizgled biti uklopljeni dok ne naiđe neko ko savršeno menja naše mesto, baš kao kad u slagalici nađemo deo koji tu pripada, bez obzira na to što nam se učinilo da je onaj prethodni bio dobar, iako smo od samog početka sumnjali u to. Sa druge strane, možemo se vrteti u mestu, pokušavajući da nađemo način da ostanemo u tom
krugu, što vrlo brzo izgubi smisao.
Šta je to što nas čini onim što jesmo? Odgovorom na ovo pitanje dobijamo i odgovor na pitanje “Ko sam ja?“. Bez obzira koji nam je poziv i čime se bavimo, mi smo naša dela, naše namere, naši motivi, naše ideje, način na koji živimo život, uticaj koji imamo na druge ljude kroz primere koje im dajemo, mi smo ono što ljudi pričaju o nama kad izađemo iz prostorije. Pitanje je samo da li se ono što se o nama priča podudara sa onim što želimo da se o nama priča. Ako nije, onda nismo ostavili
dobar utisak, nismo uspostavili dobar lični brend. Pokušavamo da se uklopimo u pogrešan deo slagalice.
Da prvo malo zavolimo sebe
Jedna od stepenica u dostizanju autentičnog života je preispitivanje sebe, odnosno prepoznavanje
činilaca sopstvene ličnosti. Zapitajte se šta je to što vas pokreće i ka čemu težite. Sa kojom emocijom privlačite ljude u svoj život? Koja vas tera na stvaranje, a koja na razaranje? Koja emocija vas motiviše da gurate kroz život? Zašto živite život? Šta želite da postignete? Koja je vaša ideja? Koji je vaš cilj? Da li su vaše ideje i ciljevi ono što ste vaspitanjem preuzeli od svoje porodice, ili verujete da ste ih baš vi definisali? Na koja vaša dela ste posebno ponosni? Šta još želite da sprovedete u delo? Kako vas drugi ljudi posmatraju? Zašto žele da budu u vašem društvu, ili zašto vas žele u svom društvu? Zašto vi želite da budete u njihovom društvu? Kako im pomažete, a kako oni vama pomažu? Iz kojih razloga vam se obraćaju, i sa kojim problemima?
Odgovorite sebi na ova pitanja i razmislite koja je vaša uloga. Na koji način je ono autentično vaše u skladu sa svime što vas okružuje? Razmislite šta je ono što želite da ostavite kao svoje zaveštanje. Da li se ponašate i živite svoj život u skladu sa tim? Ako je vaš odgovor “Ne“, nažalost, nešto radite pogrešno. Ili živite u pogrešnom mestu u kom vaša autentičnost ne može da ispliva, ili se družite sa pogrešnim ljudima koji ne prepoznaju i ne podržavaju vaše ideje, ili se bavite pogrešnim poslom kojim ne dobijate priznanje za svoj rad itd. Razlozi su mnogi, ali ukoliko uspete da
prepoznate neki, potrudite se da ga promenite.
Dakle, kako živeti život i biti svoj? Jedan sveobuhvatan
savet koji vam neko može dati je da definišete svoj životni cilj i ponašate se u skladu sa time da ga dostignete, a da pritom ostanete dobra osoba. Trudite se da na vašem putu ne povredite nikoga, iako će se ljudi ponekad osećati povređeno. Budite istrajni, disciplinovani i motivisani. Razvijajte sebe i pomozite drugima da se razvijaju, inspirišući ih, pritom, i motivišući svojim delima. Saznajte što više o sebi. Potrudite se da postanete svesni svojih motiva, ličnih vrednosti i svog položaja u društvu. Odvažno donosite odluke u skladu sa svojim težnjama i budite spremni da se suočavate se sa rizicima koje one nose sa sobom. Najvažnije je da imate svoju ideju o življenju, koju ćete prenositi gde god da se pojavite. Mnogi
će preuzimati vaša načela i učiti od vas, ali ćete i vi učiti od nekih. Što više ljudi vas pita za savet,
to ste na boljem putu. Prihvatite to sa radošću i nastavite da budete ono što jeste.